Kada je Michael Emerson, ugledni profesor na cuvenom
LSE-u (London School for Economics), posjetio Sarajevo, taj dogadjaj
je ovjekovjecio sa dvije fotografije. Za background prve fotografije
izabrao je Begovu dzamiju, a druge zgradu Centralnog ureda Zavoda za platni
promet FBiH (ZPP). Zasto se neki stranac slika pred Begovom dzamijom pitanje
je, iz nase perspektive, suvisno, ali svakako nije ono drugo: zasto se covjek
slikao ispred zgrade Zavoda za platni promet?
Sustina odgovora i jeste u perspektivi. Iz perspektive prof.
Emersona, dakle covjeka koji dolazi sa Zapada (pretpostavljamo da je ovdje
naglašeno da čovjek dolazi sa zapada da ne bismo razmišljali o njegovom stavu
nego da odmah to prihvatimo kao apsolutnu istinu -prim. Udar Ljevice), i Zavod za platni promet asocira na
bastinu, ali na bastinu jednog propalog sistema koja se, unatoc tome, jos
uvijek njeguje, i koju treba smjestiti na pravo mjesto - na fotografiju medju
uspomene, a u stvarnosti sto prije demontirati i strpati u ropotarnicu.
Zavod za platni promet za predstavnike medjunarodne zajednice
koji rade na rekonstrukciji politicko-ekonomskog sistema u BiH predstavlja
glavnu prepreku za razvoj slobodne ekonomije i bankarstva, te dotok stranog
kapitala. "Bez ukidanja ZPP-a nema razvoja bankarskog sistema",
kaze Ralph Johnson, visi savjetnik Visokog predstavnika medjunarodne
zajednice za BiH. "Monopol ZPP-a nad platnim prometom je razlog zbog
kojeg su bh. banke ovako slabe i slobodne ekonomije nema bez ukidanja
ZPP-a", kaze Mike Sarhan, predsjednik Medjunarodne
savjetodavne grupe (IAG) za likvidaciju ZPP-a. "ZPP ne samo da radi posao
koji trebaju raditi komercijalne banke vec je uvucen u svaku poru zivota i
privrede, pa je za dobro BiH veoma vazno da se ta institucija ukine",
kaze Peter Nicholl, guverner Centralne banke. Stoga je medjunarodna
zajednica odlucna da ZPP, ne transformira, vec totalno ukine i to zakljucno
sa zadnjim danom tekuce godine.
Apsolutni monopol
U proteklih 40 godina politicka vlast (kako bivsa tako i sadasnja) kroz ZPP
je vrsila kompletnu kontrolu nad tokovima kapitala. Sve ono sto u drugim
zemljama rade banke, trezori, uredi za statistiku, poreze, prihode i rashode,
finansijska policija… u BiH je radio Zavod za platni promet (Ne
vidimo nijedan razlog zašto je bilo loše da sve ovo bude na jednom mjestu - prim. Udar Ljevice) Nije bilo
te firme ni organizacije, ni drzavne, ni poludrzavne, ni privatne koja nije
bila obavezna imati svoj racun kod Zavoda, koja nije bila duzna sav
unutrasnji platni promet obavljati kroz tu instituciju, prijavljivati mu
koliko je zaradila, koliko pazarila, koliko potrosila...(Na taj način država je mogla
kontrolisati i upravljati novčanim tokovima čime su bile otežane finansijske
malverzacije. Ako je cilj bio olakšati poslovanje kriminalcima, prevarantima
i korumpiranim političara onda je ukidanje Zavoda za platni promet bio pun
pogodak! - prim. Udar Ljevice) a uz to jos i platiti proviziju za
svaku uplatu, isplatu, transfer novca...(Sad isto moraju placati proviziju, ali ne
ZPP-u nego stranim bankama - prim.
Udar Ljevice). Niko od
njih nije mogao birati gdje ce drzati zaradjeni novac, nije mogao da bira
banku preko koje bi obavljao platni promet, pa cak ni kada ce isplatiti
zaradjene plate. Sve su to mogli i morali obavljati samo na jednom mjestu - u
Zavodu za platni promet! I naravno, svaku tu "uslugu" ZPP im je
naplacivao tako sto je na kraju mjeseca svakom od njih skidao sa racuna
odredjenu sumu novca (To isto sada rade strane banke - prim. Udar Ljevice). Za to
vrijeme banke su obavljale samo transakcije sa inostranstvom i jednostavno –
krzljale (kao što već rekosmo, domaće banke vise nemaju nikakvih problema jer
su prestale postojati - prim.
Udar Ljevice).
Moc ZPP-a (u Herceg-Bosni se zove ZAP, a u RS-u SPP) dočarat ćemo
vam na primjeru jednog privatnika, recimo vlasnika automehanicarske
radionice. On (ili osoba koju je ovlastio) svaku vecer je bio duzan pokupiti
sav dnevni pazar i predati ga ZPP-u. Ako je, recimo, sutra ujutro zazelio da
kupi materijal ili alat za svoju radnju, opet je morao ici u ZPP i tamo
iskati svoje pare. Ali, on nije mogao uzeti novca koliko hoce ili koliko ima,
vec onoliko koliko ima pravo po tzv. blagajnickom maksimumu, koji opet za
svaku firmu pojedinacno, a na osnovu prihoda, odredjuje ZPP. I kada je kupio
sto je naumio, opet je morao otici u ZPP i tamo poloziti racune za sve i
jednu kupljenu stvar. Kroz slicne procedure prolazilo je svako preduzece ili
organizacija u vrijeme plata. Naime, plate su mogle biti podijeljene samo
onda kada to ZPP odredi, kad izvrsi obracun, kada odreze poresku stopu….(Da pojasnimo, “jadni” poslodavac je prilikom
isplate plaća morao plaćati doprinose za radnike – prim. Udar Ljevice) Odnedavno, privatnici vise nemaju obavezu
predaje dnevnog pazara. Sada je to sedmodnevna obaveza (dakle sve ovo što je do sada
bilo navedeno o svakodnevnom predavanju pazara pada u vodu jer je ovo promijenjeno u sedmodnevnu obavezu - prim. Udar Ljevice).
A kada bi neko htio pokrenuti privatni biznis, on je pored svih
papira i dozvola koje je morao dobiti od silnih ministarstava i sudova (I danas
su potrebne dozvole od silnih ministarstva i sudova, a Zavoda za platni
promet nema već 15 godina - prim.
Udar Ljevice) bio
obavezan poloziti ZPP-u depozit od 300 DM. Taj depozit je "stajao"
u Zavodu sve do zatvaranja firme. Doduse, taj novac je vracan, ali ZPP nikome
nije polagao racune sta je radio s njim za vrijeme dok je bio u njegovim
rukama…(Ne shvatamo zašto je trebao polagati račun? Zar nam sada banke polažu
račune šta rade sa našim parama koje držimo na njihovom računu -prim. Udar Ljevice) Peter
Nicholl, govoreci o poslovima koje obavlja ZPP, kaze: "Ja sam svugdje
bio, ali nigdje nisam vidio nesto slicno. Ne znam zasto ljudi svaki dan
moraju nositi pazar u ZPP i ostavljati novac da tamo spava?"
Zavod nije imao samo
monopol nad kapitalom tzv. pravnih lica. Cak ga ni obicni smrtnici nisu mogli
zaobici kada su, primjerice, vadili pasos, registrirali automobil i sl.
Devizni dio koji se u te svrhe morao uplatiti ni u kom slucaju nije mogao
biti uplacen u nekoj banci ili posti, vec samo u ZPP-u. Treba li reci da je
Zavod i za ove transakcije uzimao proviziju, plus novac za uplatnicu?! (Treba
li reći da sada umjesto ZPP-a proviziju uzimaju banke i pošta?! - prim.
Udar Ljevice)
Sansa za razvoj banaka
Dobiti informaciju o tome koliko, recimo, ZPP zaradjuje samo mjesecno na
osnovu provizije jednostavno je nemoguce. Informacije o poslovanju ZPP-a za
javnost su blindirana tajna. Tek podatak da je pocetkom 1997. godine ZPP FBiH
poslovao sa 6.700 preduzeca, od kojih je cak 5.447 bilo u privatnom
vlasnistvu, govori mnogo. Cak ni Mike Sarhan, covjek koji je direktno
involviran u proces likvidacije ZPP-a, nema takvih informacija. Jedino sto
nam je mogao reci jeste: "ZPP je veoma profitabilna i netransparentna
institucija. Ali, da biste imali realnu sliku, mislim da je interesantno
napomenuti da u skladu sa Odlukom o odredjivanju godisnjeg budzeta federalnog
ZPP-a za 2000. godinu, koju je usvojio Izvrsni odbor ZPP-a, predvidjeni
profit iznosi 3,2 miliona KM (ZAP Mostar 1,5 miliona KM i ZPP Sarajevo 1,7
miliona KM)." (Sada taj profit ide nekom drugom, možda jedan
dio ide i g-dinu Mike Sarhanu??! - prim. Udar Ljevice).
Medjunarodna savjetodavna
grupa, sacinjena od eksperata MMF-a, Svjetske banke, USAID-a, OHR-a, CAFAO-a,
americkog Ministarstva finansija i Evropske komisije, nezaustavljiva je u
svom pohodu na eliminaciji ZPP-a… (Ista ova ekipa je sada nezaustavljiva u
svom pohodu ka provođenju reformske Agende i privatizaciji jedinih naših visokoprofitabilnih
preduzeća BH Telecoma i Elektroprivrede - prim. Udar Ljevice)
Inace, proces eliminacije i raspodjele funkcija ZPP-a odvija se
paralelno u oba entiteta, i zamisljen je tako sto se vec jedan dio
unutrasnjeg placanja (poslovi tzv. niskog i srednjeg nivoa rizika) prebacuju
na komercijalne banke. Poslovi kliringa (poravnanje izmedju banaka) bit ce
preneseni u klirinske kuce koje ce takodjer formirati IAG, poslovi statistike
bit ce, najvjerovatnije, preneseni na Zavod za statistiku, poslovi cuvanja
novca na trezor, poslovi prihoda i rashoda, oporezivanja i sl. na uprave prihoda,
rashoda i oporezivanja… (Imati sve na jednom mjestu pa onda to
podijeliti na stotinu strana je neracionalno i glupo - prim. Udar Ljevice)
Prebacivanje unutrasnjeg platnog prometa sa ZPP-a na
komercijalne banke obavlja se putem agencija za bankarstvo u FBiH i u RS-u. Nerminka
Hromic, sef Odjela za izdavanje licenci u Agenciji za bankarstvo FBiH,
kaze da je vec 20 banaka dobilo dozvolu za preuzimanje poslova platnog
prometa (sest za poslove tzv. niskog nivoa rizika i 14 za poslove tzv.
srednjeg nivoa).
Gospodja Hromic napominje i jednu veoma bitnu stvar: "Komitenti
ce, nakon sto banke preuzmu platni sistem, moci slobodno birati u kojoj banci
ce imati racun, moci ce otvarati racune u vise banaka, sto je najvaznije -
provizija ce se smanjiti, jer ce se banke takmiciti da privuku komintente. Ni
u kom slucaju provizija vise nece biti visoka kao sto je bila u ZPP-u.(I ovo
se ispostavilo apsolutno netačno - prim. Udar Ljevice)" ….
"Medjunarodna
zajednica Bosni zeli dobro i za to je dala i novac. Shvatite da mi ovo ne
radimo iz zlobe, vec zato sto zelimo da vidimo ekonomski napredak BiH", kaze
guverner Nicholl, dok njegov kolega u poslu ukidanja ZPP-a Mike Sarhan
porucuje: "Reforma platnog sistema je uslov MMF-a da se BiH ukljuci u
svjetsko finansijsko okruzenje. Kada se to desi, bh. ekonomija bit ce mnogo
jaca." (Ovdje je svaki komentar suvišan
- prim. Udar Ljevice)
|