Pandemija korona virusa će imati razorne ekonomske posljedice, ali velika ekonomska kriza je bila neminovna i bez nje. Još prije pojave korona virusa, neizbježnu svjetsku ekonomsku krizu najavljivali su neki ugledni ekonomisti u svijetu, poput dobitnika nobelove nagrade za ekonomiju Josepha Stiglicha i bivšeg ministra finansija Grčke Janisa Varufakisa, ali i naši ugledni domaći nezavisni ekonomisti poput direktora Ekonomskog instituta u Bijeljini prof.dr. Alekse Milojevića i nedavno preminulog prof.dr. Nikole Grabovca.
Sve velike ekonomske krize koje su nastale od trijumfa neoliberalnog kapitalizma osamdesetih godina prošlog vijeka pa do danas, imale su isti uzrok – veliki, kombinovani rast zaduženosti građana, države i privrede. U drugoj polovini 2019. visina globalnih dugova je po nekim podacima prešla 320 procenata globalnog bruto domaćeg proizvoda, dakle daleko iznad nivoa koji je viđen 2008. i koji je tada izazvao krizu strašnih razmjera. Svjetski ekonomski sistem već deceniju funkcioniše od danas do sutra. Novac se neprekidno štampa, a stari dugovi se vraćaju samo novim zaduživanjem.
Zato će, mada zvuči paradoksalno, ekonomska kriza zbog korona virusa biti spas za kapitalistički ekonomski sistem koji sada vlada u svijetu. Za ovu krizu taj sistem neće biti okrivljen, kao što je od mnogih bio okrivljen kada je nastala Velika svjetska ekonomska kriza 2008 godine, nakon koje se nimalo nije promijenio, ali je dogma o njegovoj neizbježnosti tada bitno poljuljana.
Zapadne države koje de facto upravljaju velikim međunarodnim svjetskim institucijama i sve druge države koje se na njih ugledaju, zbog ove pandemije imaće izgovor da nastave provođenje svoje destruktivne ekonomske i socijalne politike. U ovom trenutku Sjedinjene Američke Države planiraju da štampaju nekoliko hiljada milijardi dolara. Američki kongres je danas 26.03.2020. godine odobrio pomoć američkoj privredi u visini od 2 000 milijardi dolara. Ovu ogromnu dodatnu emisiju novca niko neće dovesti u pitanje. Novca uvijek ima dovoljno za naoružavanje, za vojne vježbe, za brutalne vojne intervencije. Nema ga dovoljno za socijalna davanja, za medicinsku opremu, za plate zdravstvenih radnika, za naučna istraživanja i obrazovanje. Kapitalistički sistemi su sjajni kada treba „proizvoditi“ finansijske derivate, naoružanje, alate za gubljenje vremena, za razne emisije i vijesti koje služe za ispiranje mozga… Ali očito nisu dobri kada treba obezbjediti ljudima – zaštitne maske, respiratore, bolničke kapacitete, lijekove...
Kada pandemija prođe i prebroje se mrtvi, tada će nove, ovog puta ekonomske žrtve doći na red. Imali smo već priliku da vidimo kako se to radi prilikom Velike svjetske ekonomske krize 2008. godine. Finansijskim intervencijama spasiće se velike banke i korporacije, ali će svi drugi doživjeti veliki šok. Nezaposlenost će naglo skočiti i najteže će pogoditi najugroženije dijelove stanovništva – one koji neće imati ni socijalnu zaštitu, ni ušteđevinu, već samo dugove. Kriza će još više unesrećiti male i slabe ekonomije poput naše. Slabe ekonomije će biti na koljenima, jer je njihov kapacitet da pomognu svoju privredu nedovoljan. Niko tada neće ni primijetiti da moćne zemlje hiljadama milijardi subvencionišu svoje kompanije, koristeći pandemiju kao pokriće, grubo narušavajući pravila globalne tržišne igre – pravila koja su upravo oni postavili i nametnuli drugima.
Potom će bogate države i MMF ponuditi pomoć u vidu kredita. Za naštampane dolare ili eure, koji nemaju realnog pokrića, slabe države će još intenzivnije razmjenjivati svoja realna dobra – robu, imovinu i resurse. Vladajuća elita tih slabih zemalja će za svoju poslušnost biti nagrađena, dok će posljedice krize snositi “običan narod”. Tako je bilo do sada, nema razloga da i dalje ne bude tako - samo u još drastičnijem obliku.
Teško da će nas ova kriza nečemu naučiti i da će svijet proći katarzu. Posle pandemije će vjerovatno biti samo još suroviji.
Na kraju napominjemo da svrha ovog teksta nije da građane potakne da misle da je ova pandemija obična zavjera i da ne treba preduzimati potrebne mjere prevencije u borbi protiv pandemije. Ovaj tekst ima za cilj da upozori građane na ekonomske posljedice pandemije.
