nedjelja, 13. listopada 2019.

Trebamo prestati zarađivati na nesreći drugih


Ratovi koji su proizveli najveću izbjegličku krizu od drugog svjetskog rata posljedica su vojnih intervencija koje su izvršile NATO snage napadajući i uništavajući države Libiju i Afganistan, te vojne intervencije Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika na Irak.
Sirija je rasturena iznutra jer se protiv diktatora Asada pobunio dio sirijskog naroda. Od zapadnih sila su pobunjenici dobili toliku podršku i oružje da mogu ratovati, ali ne i pobijediti.
Ubijanje na ovim prostorima traje godinama, tamošnji narod gine i pati, a velike sile ostvaruju ogromne profite uzimajući im energetske i kulturne resurse i prodajući oružje lokalnim i stranim ubicama koji su postali gospodari života i sudbina na prostoru ovih država.

Osim velikih sila, masovna stradanja ovog dijela svijeta koriste i male države sa ovih prostora kao npr. Srbija i Hrvatska. One u zadnjih nekoliko godina bilježe značajan porast izvoza naoružanja i vojne opreme. 

Jedna od malih zemalja koja također zarađuje na krvi i patnji arapskog i drugih naroda tog dijela svijeta je i naša zemlja Bosna i Hercegovina.

Ovo se prije svega odnosi na Federaciju BiH koja je npr. 2017. godine izvezla oružja u vrijednosti 193 miliona KM, a Republika Srpska „samo“ 1 milion.
Glavna izvozna tržišta za oružje proizvedeno u našoj zemlji su SAD, Afganistan i Saudijska Arabija. Oružje prodajemo i Iraku, Turskoj, Izraelu... Sve ove zemlje su direktno uključene u ratove na Bliskom Istoku, koji su rezultirali milionima poginulih, osakaćenih, protjeranih i unesrećenih ljudi. Procjenjeno je da je u posljednjih nekoliko godina izvoz oružja iz BiH povećan za četiri puta.
Naša država je nedavno zaključila i višemilionski ugovor o prodaji oružja surovoj vojnoj hunti koja vlada u Egiptu i koja je po procjenama svjetskih međunarodnih organizacija u samo jednom danu ubila oko 1000 svojih građana, nenaoružanih demonstranata, jer su ovi tražili da se poštuju rezultati demokratskih izbora u njihovoj zemlji.

Politička organizacija Udar Ljevice se protivi sadašnjoj praksi prodaje naoružanja Bosne i Hercegovine vojnim huntama, kao i  zemljama koje su uključene u ratne sukobe i rade protiv svjetskog mira.
Proizvodi naše namjenske industrije tj. oružje proizvedeno u Bosni i Hercegovini, treba biti prodavano samo zemljama koje nisu članice vojnih saveza i koje duži vremenski period nisu provodile aktivnosti usmjerene protiv mira i stabilnosti u svijetu.
 Ovakav stav je izraz naše želje da prioritet naše zemlje u međunarodnim odnosima, bude mir, solidarnost, humanost, pravednost, socijalna pravda i demokratske slobode, a ne ostvarivanje profita bosanskohercegovačkih privatnih i državnih firmi koji plaćaju ljudi van naše zemlje, svojim životima, mukom i stradanjem.

utorak, 8. listopada 2019.

Reakcija na nova zaduženja Federacije BiH i Kantona Sarajevo

Vlada Federacije BiH čiji je mandat istekao prije godinu dana, a koju čine ministri iz stranaka SDA, HDZ i SBB, na svojoj 189. sjednici održanoj 05.09.2019. godine, ponovo je zadužila Federaciju BiH. Na pomenutoj sjednici ova Vlada je donijela dvije Odluke o zaduženju putem emisije obveznica Federacije BiH. Odluke su objavljene u Službenim novinama F BiH broj: 66/19 od 11.09.2019. godine.
Prvom Odlukom Federacija BiH se putem emisije obveznica zadužuje u nominalnom iznosu do 30 miliona KM, dok se drugom Odlukom zadužuje u nominalnom iznosu do 40 miliona KM, što ukupno iznosi 70 miliona KM. Razlog zaduženja je “finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom F BiH za 2019. godinu”.

Isti dan, Vlada “šestorke” koja trenutno vlada u Kantonu Sarajevo i koju čine ministri iz stranki Narod i Pravda, Naša stranka, SDP, DF i SBB, donijela je Odluku da kod Razvojne banke F BiH zaduži Kanton Sarajevo za kredit u iznosu od 25.777.240 KM. Ova odluka je objavljena u Službenim novinama Kantona Sarajevo broj: 36/19 od 12.09.2019. godine. 
Kao razlog zaduženja navedeno je finansiranje kapitalnih projekata. Među kapitalnim projektima nalazi se nabavka opreme za JU Doma zdravlja KS u iznosu od 400.000 KM i nabavka opreme za JU Opća bolnica “Abdulah Nakaš” u iznosu 580.000 KM.  

Ipak, ono što je izgleda mnogo važnije za Vladu “šestorke” od nabavke opreme za zdravstvene ustanove u Kantonu Sarajevo, predstavlja nabavka opreme za realizaciju kapitalnog projekta “Elektronski dnevnik”. Odlukom o zaduženju, za realizaciju projekta “Elektronski dnevnik” Kanton Sarajevo se zadužio 900.000 KM. Ovaj projekat se inače svodi na to da se roditeljima učenika u osnovnim školama omogući da gledaju ocjene svoje djece putem interneta. Frapantno je koliko se kantonalne vlasti zalažu da omoguće roditeljima da iz svojih udobnih fotelja mogu gledati ocjene svoje djece i tako ih oslobode teške obaveze da idu jednom sedmično na roditeljske sastanke. Prethodna vlast Kantona Sarajevo je prošle godine za taj projekat izdvojila milion i sto hiljada KM što znači da je za ovaj projekat prošla i sadašnja vlast u Kantonu Sarajevo u zadnje dvije godine izdvojila ukupno 2 miliona KM (bez kamata). Interesantno je da je Razvojna banka F BiH, koja je u ovom slučaju odobrila kreditno zaduženje, institucija čija je zadaća “provođenje ekonomske politike Vlade F BiH radi privrednog razvoja i zapošljavanja kroz stimulativno kreditiranje”. Nejasno je kakve veze ima gledanje ocjena učenika putem interneta sa privrednim razvojem i zapošljavanjem. Osim ako se pod tim ne podrazumijeva davanje posla firmama koje se bave informatičkim uslugama na ovim projektima.

Ovo su samo neki od primjera beskrajnog i vrlo često nepotrebnog zaduživanja Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i kantona. Ovakvo zaduživanje je omogućeno važećim zakonima o zaduživanju koji daju prilično veliki prostor vlastima u ovoj zemlji da Bosnu i Hercegovinu enormno zadužuju na svim nivoima.
Jedno od rješenja za smanjenje zaduživanja ove zemlje bi svakako bilo donošenje novog Zakona o zaduživanju BiH koji bi bio mnogo restriktivniji po pitanju mogućnosti zaduživanja, a sa kojim bi onda morali biti usklađeni ostali zakoni o zaduživanju koji se donose na nižim nivoima. Međutim, to ne odgovara nijednoj parlamentarnoj političkoj partiji, te samim tim takva inicijativa nikada nije pokrenuta od strane nijedne političke partije u Bosni i Hercegovini.