Propast Sovjetskog Saveza početkom devedesetih godina prošlog
vijeka i njegovog pogrešnog modela socijalizma, iskoristile su velike
korporacije, finansijski i politički moćnici i njihovi mediji, da ubijede mase
širom svijeta da je nemoguće stvoriti pravedno i humano društvo zasnovano na
solidarnosti i potpunoj ekonomskoj i političkoj slobodi ljudi.
To im je u potpunosti uspjelo, tako da se liberalni
kapitalizam koji je doživio potpuni krah krajem dvadesetih i početkom
tridesetih godina prošlog vijeka i čiji su zagovornici pedesetih, šezdesetih i
sedamdesetih godina bili samo mala grupa ekonomista na koju je većina drugih
gledala sa prezirom, vratio na velika vrata kao ekonomska ideologija, a zatim i
ekonomska dogma. Liberalizam je i pored svih svojih protivrječnosti i
nedostataka nametnut kao ispravan sistem i uspio je da orobi skoro cijeli
svijet omogućavajući manjini bogatih da steknu još veće enormno bogatstvo na
račun većine. Što se tiče naše regije, to jest državica koje su nastale nakon
raspada bivše Jugoslavije, ona je kompletno uvučena u liberalno-politički i ekonomski
poredak. U skladu sa načelima liberalnog kapitalizma, pristupilo se masovnoj
privatizaciji nekadašnjih društvenih preduzeća koje su prethodne generacije
zajedno stvarale i razvijale svojim radom. Većina tih preduzeća je nakon toga
propala. Kompletan finansijski sistem je prepušten stranim bankama. Ugovorima
sa Evropskom unijom i MMF-om vlasti se obavezuju da neće pomagati domaću
ekonomiju koja se skoro potpuno raspala.
Bivši premijer Malezije i tvorac “malezijskog privrednog
čuda” Mohamed Mahatir je rekao da siromašne zemlje imaju samo dva izbora kada
im se nameću pravila slobodnog tržišta i neoliberalne ekonomije. Prvi je da se
ne pokore bogatim zemljama i da propadnu. Drugi je da se pokore i da propadnu.
Da li ipak postoji treći
izbor, koji Mahatir nije spomenuo? Ima li načina da naše društvo ozdravi?
Ovi problemi i dileme,
kao i mnoge stvari o kojima se ne govori u javnosti, obrađene su u knjizi “Vidimo
se u slobodnoj Bosni i Hercegovini” autora Nedima Šakića - predsjednika stranke
Udar Ljevice.
U sarajevskim knjižarama Šahinpašić, Sarajevo Publishing i Buybook možete pronaći i
kupiti ovu knjigu koja vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim ako vas zanima
sadašnjost i budućnost zemlje u kojoj živite.
Ovu knjigu možete također naručiti i
putem e-maila udarljevice@gmail.com
To im je u potpunosti uspjelo, tako da se liberalni kapitalizam koji je doživio potpuni krah krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina prošlog vijeka i čiji su zagovornici pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina bili samo mala grupa ekonomista na koju je većina drugih gledala sa prezirom, vratio na velika vrata kao ekonomska ideologija, a zatim i ekonomska dogma. Liberalizam je i pored svih svojih protivrječnosti i nedostataka nametnut kao ispravan sistem i uspio je da orobi skoro cijeli svijet omogućavajući manjini bogatih da steknu još veće enormno bogatstvo na račun većine. Što se tiče naše regije, to jest državica koje su nastale nakon raspada bivše Jugoslavije, ona je kompletno uvučena u liberalno-politički i ekonomski poredak. U skladu sa načelima liberalnog kapitalizma, pristupilo se masovnoj privatizaciji nekadašnjih društvenih preduzeća koje su prethodne generacije zajedno stvarale i razvijale svojim radom. Većina tih preduzeća je nakon toga propala. Kompletan finansijski sistem je prepušten stranim bankama. Ugovorima sa Evropskom unijom i MMF-om vlasti se obavezuju da neće pomagati domaću ekonomiju koja se skoro potpuno raspala.
Da li ipak postoji treći izbor, koji Mahatir nije spomenuo? Ima li načina da naše društvo ozdravi?
Ovi problemi i dileme, kao i mnoge stvari o kojima se ne govori u javnosti, obrađene su u knjizi “Vidimo se u slobodnoj Bosni i Hercegovini” autora Nedima Šakića - predsjednika stranke Udar Ljevice.
U sarajevskim knjižarama Šahinpašić, Sarajevo Publishing i Buybook možete pronaći i kupiti ovu knjigu koja vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim ako vas zanima sadašnjost i budućnost zemlje u kojoj živite.
Ovu knjigu možete također naručiti i putem e-maila udarljevice@gmail.com
