Prema informacijama koje prenose mediji, Sjedinjene Američke
Države su započele trgovinski rat sa Kinom, a nakon toga i sa Evropskom unijom.
Naime, Amerika je uvela 25% zaštitnih carina na kinesku robu koja se prodaje u
Americi i to u vrijednosti 50 milijardi godišnje. Ove mjere će uticati na
povećanje cijena kineske robe koja se prodaje u Americi i dovesti u povoljniji
položaj domaće kompanije na američkom tržištu, koje su do sada gubile bitku sa
kineskim. SAD su uvele i carine na uvoz čelika i aluminija iz Evropske unije,
Kanade i Meksika.
Sada se mi ovdje u BiH možemo zapitati, zašto Sjedinjene
Američke Države - glavni zagovornik slobodne svjetske trgovine u kojoj nema
carina na uvoz strane robe, sada postupa potpuno suprotno od svojih načela. Možemo
se to s pravom zapitati, jer je Bosni i Hercegovini, koja je tek bila izašla iz
rata, međunarodna zajednica na čelu sa SAD, sugerisala da otvori svoje granice
za nesmetan i slobodan uvoz strane robe. Sugerisano je da će to biti korisno za našu privredu koja će zbog borbe sa stranom konkurencijom morati postati jača i
efikasnija.
Svi znamo kako je to završilo. Bosanskohercegovačka privreda u
oba entiteta je potpuno uništena, a ogroman domaći kapital, kojim su građani
kupovali uvozne proizvode, nepovratno je otišao u strane zemlje i to najviše
baš u one koje su tražile od Bosne i Hercegovine da otvori svoje granice za
neometan uvoz robe i usluga, bez zaštitnih carina.
Jedan dio kapitala je ostao u zemlji, ali se on sada nalazi
na računima, u nekretninama, dionicama i vrijednosnim obveznicama domaćih
političara i njima bliskih ljudi, koji su pristali, a i dalje pristaju, da se
domaća proizvodnja ne štiti zaštitnim carinama.
S obzirom da nemamo prilike čuti od naših žalosnih ekonomista,
političara i domaćih medija, na koji način se može zaštititi domaća
proizvodnja, lijepo je da možemo bar iz ovog poteza američkih vlasti vidjeti u
praksi abecedu ekonomije, to jest - šta država radi kada njena privreda ili
neka privredna grana ne može da se takmiči sa stranom konkurencijom, a ta
država želi zaštititi domaću proizvodnju i radna mjesta. Kao što možemo vidjeti
u ovom slučaju, država tada uvodi carine na uvoz strane robe i time povećava
konkurentnost domaćih proizvođača na domaćem tržištu, a ujedno naplaćenim carinama
puni budžet svoje države. To je radila socijalistička Jugoslavija za vrijeme
Tita, a kako vidimo to sada radi i kapitalistička SAD, iz čega se vidi da to
nema veze sa društveno-ekonomskim uređenjem, nego je to univerzalan način da se
zaštiti domaća proizvodnja.
Možda se pitate, postoji li bar jedna bosanskohercegovačka
stranka (nacionalna ili građanska) koja učestvuje na predstojećim Opštim
izborima 2018, a da u svom programu navodi da će zaštititi domaću proizvodnju
putem uvođenja carina na pojedine proizvode.
Da ne biste
uzalud tražili, mi ćemo vam reći. NE POSTOJI NIJEDNA!
Nema komentara:
Objavi komentar